« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Planet Zemlja mogao je postojati kao i niz drugih planeta bez vode, ali život bez nje nije moguć. Upravo su praoceani mjesta nastanka prvih organizama koji su se evolucijom prilagodili životu na kopnu (Živi svijet 7, Geološka doba). Ali, bez obzira na to, ni jedna današnja vrsta ne može preživjeti bez „Plavog zlata“.
Zemlju kakvu danas poznajemo nazivamo Plavi planet jer je više od 70 % njezine površine pokriveno vodom. Većina vode su mora i oceani bez kojih ne bi postojao morski ekološki sustav. Uzmemo li u obzir da su biljni plankton, alge i morske cvjetnice najveći proizvođači kisika na Zemlji, trebamo shvatiti važnost očuvanja prirodne ravnoteže u morima i oceanima. Upravo negativnim utjecajem čovjeka dolazi do ugroženosti morskih staništa (Živi svijet 6, Mijenja li se životna zajednica Jadrana).
Samo 3 % ukupne vode na Zemlji su kopnene vode. Od tog malog postotka, čak 3/4 je voda zarobljena u ledenjacima i polarnom ledu. Ostatak su podzemne i površinske vode. Bez obzira na mali postotak, kopnene vode staništa su brojnih vrsta povezanih različitim hranidbenim lancima. Životne zajednice kopnenih voda najbrže i najviše mijenja čovjek i on je glavni čimbenik koji remeti prirodnu ravnotežu.
Osim što vrlo rijetko razmišlja o drugim vrstama i njihovoj zaštiti, čovjek nažalost rijetko misli i na sebe. Zemlja jest Plavi planet, ali pitke vode ima jako malo. Samo jedna kap po litri vode na Zemlji dostupna je za korištenje ljudima. I tu malu raspoloživu količinu, ljudi ne štite dovoljno od onečišćenja (Priroda 6, Onečišćenje i zaštita mora i voda na kopnu).
Danas većinu stanovnika muči nedostatak pitke vode i veliki broj ljudi umire. Hrvatska je zemlja bogata vodom, ali trebamo je racionalno trošiti i zaštititi. Svjetski dan voda svake godine obilježava se kako bi nas podsjetio na sve navedene načine kojima utječemo i ugrožavamo vodena staništa, a i svoj opstanak. Mijenjanjem vlastite svijesti mijenjamo i kolektivnu svijest!
Tko se ne brine o vodi, ne brine se za bolje sutra.
(irska poslovica)
(preuzeto:http://www.profil-klett.hr/skolski-portal)
FOTO:
(likovni rad učenika 7. razreda)