« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Svjesnom pozornošću, igrom i boravkom u prirodi razvijamo i čuvamo dječji mozak i od štetnog utjecaja ekrana
Povodom obilježavanja Tjedna mozga od 11. do 15. ožujka 2019. djelatnica Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije gospođa Marina Jerinić Njirić provela je radionicu za učenike 1. i dijela 2. razreda na temu „Učenje i pamćenje“.
Kolegica Jerinić Njirić svojim je predavanjem željela i zaštititi djecu pa im je preporučila zdravu, domaću hranu, pohvalila radionice promocije zdrave hrane Eko škole Slano i svima preporučila puno, puno igre na svježem zraku koju naši učenici i onako najviše vole.
U svrhu preventive pitala je djecu jesu li čuli za Moma kojeg je opisala kao nešto strašno ružno i loše te preporučila djeci da čim se taj lik pojavi u crtićima da odmah zovu roditelje i obavijeste ih.
Lik Momo naime baš poput prošlogodišnje igrice Blue Whale koja je djeci korisnicima zadavala stravične zadatke poput : „Izreži nožem kita na ruci“ ili pak „Ubij se! Ako se ne ubiješ ubit ću ti mamu!“ , što je doista rezultiralo samoranjavanjem i samoubojstvima među djecom širom svijeta.
Igrica Blue Whale je u međuvremenu zabranjena, no i ona i lik poput Moma koji se poput virusa pojavljuje u igricama naše djece i govore im najstrašnije stvari više su nego očito upozorenje i alarm roditeljima i pedagozima koliko je opasno djecu izlagati „bejbisitteru ekranu mobitela odnosno kompjutora“.
Već samo izlaganje zračenjima mobitela koje je po štetnosti jednako zračenju mikrovalne pećnice izazov je za zdrav razvoj mozga. Jednak izazov su i neprestani elektronski podražaji odnosno buka koja doslovno zaglupljuju, a tisuće ubojstava koja su sastavni dio i filmova i serija i igrica dio su života naše djece, čine djecu i odrasle bezosjećajnim i nesposobnim za empatiju/suosijećanje. Zar doista svjesno sudjelujemo u tome i svojim nekritičkim prihvaćanjem tehnologije i sadržaja koji su van naše kontrole prepuštamo nesvjesnom ono najsvetijeg što imamo, našu djecu?
„Sve većim oslanjanjem na strojeve u komunikaciji gubimo sposobnost osobne interakcije. Po prirodi smo društvena bića te nam dijeljenje intime s prijateljima i obitelji jako koristi emocionalno i fizički. Ali umjesto da izravno komuniciramo s ljudima, mi šaljemo elektronske poruke. I naša djeca vide kako se ponašamo, ona nas kopiraju, izlažući se tako riziku u potpunosti doživjeti pravu intimu i emocionalni kontakt. Također kao je rekao Nicholas Carr, autor knjige The Shallows: What the Internet is Doing to Our Brains (Površnost: Što Internet čini našem mozgu): „Od osoba koje njeguju osobno znanje, pretvaramo se u lovce i sakupljače u šumi elektroničkih podataka.“
„Pažnja je sveti gral. Sve čega smo svjesni, sve čemu dopuštamo da uđe, sve čega se sjećamo i što zaboravljamo ovisi o njoj….Previše digitalne stimulacije osobu koja bi inače dobro funkcionirala može svrstati među one koje nisu psihološki zdrave.“kaže dr.sc.David Strayer“ u knjizi 10 minuta pozornosti autorica Goldie Hawn i Wendy Holden u izdanju Planetopije Zagreb koju od srca preporučam svim roditeljim zbog niza primjera kako zaštititi našu djecu i sebe u ovim ludim vremenima, a s ciljem održanja njihovog psihičkog i fizičkog zdravlja, dobrobiti i radosti.
Ivana Penjak Kasavica, prof.,stručna suradnica pedagoginja Osnovne škole Slano
Idi u FOTO-GALERIJA