preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slano

Login
Kalendar
« Studeni 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Anketa
Ovogodišnje školske maškare bile su:



Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 11. 2013.

Ukupno: 106039
Ovaj tjedan: 53
Novosti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Posjet učenika osmih razreda Vukovaru
Autor: Josip Kačunić, 18. 9. 2019.

Jedan od osnovnih odgojno-obrazovnih zadataka Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ provedba je programa obveznih jednodnevnih i dvodnevnih posjeta Vukovaru učenika osmih razreda osnovnih škola iz cijele Republike Hrvatske. Riječ je o projektu koji obuhvaća učenje o vrijednostima Domovinskog rata i značaja Bitke za Vukovar u obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti suvremene Republike Hrvatske.


Učenici OŠ Slano su prema rasporedu Ministarstva boravili u Vukovaru prošli tjedan od 10.do 12. rujna. Tijekom terenske nastave učili su o demokratskim procesima koji su doveli do stvaranja suverene i samostalne Republike Hrvatske te kako je ona obranjena u nametnutome ratu. Nakon uspostavljanja teorijskog okvira, učenici su posjetili  memorijalna mjesta na širem području grada Vukovara gdje su se kroz predavanja vodiča uveli u događaje koji su se ovdje odigrali ratne 1991. godine.
         Iako mlađa populacija, naši osmaši nisu i ne mogu biti svjesni strahota rata i zločina koji su se tu dogodili, osjetili su i izrazili poštovanje prema nevinim žrtvama rata. Posebno je dirljivo bilo obići Ovčaru i Vukovarsku bolnicu . I ostali lokaliteti kao što je Trpinjska cesta i Kukuruzni put-put spasa potaknuli su na razmišljanje o hrabrosti branitelja, njihovoj svetoj žrtvi . A posebno se nameće pitanje o preživljavanju stanovništva u nehumanim uvjetima, djeci u skloništima, ranjenima,nestalima …
         Uz memorijalnu povijest vezanu za Domovinski rat, upoznali su se kroz fakultativne aktivnosti i s povijesnom i kulturnom baštinom grada Vukovara te životom u njemu kroz posjete muzejima i drugim ustanovama. Dojmljiv je bio posjet Muzeju grada Vukovara, a posebno zanimljiv i obilazak i predavanje u Muzeju vučedolske kulture.

Gradski muzej Vukovar je osnovan 1946. godine, a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine zahvaljujući prvoj donaciji osnivača Vukovarca dr. Antuna Bauera.

U vremenskom periodu do 1991. godine Muzej je imao četiri zasebna odjela u posebnim zgradama: Gradski muzej sa zavičajnim zbirkama u dvorcu Eltz, Zbirku Bauer i galeriju umjetnina koja sadrži najcjelovitiju zbirku moderne hrvatske umjetnosti u zgradi Diližansne pošte, Memorijalni muzej posvećen nobelovcu Lavoslavu Ružički u njegovoj rodnoj kući i Muzej novije povijesti u Radničkom domu. 
Radom u progonstvu u periodu od 1992. godine do danas, skupljena je zbirka umjetnina koju su hrvatski umjetnici darovali Gradskom muzeju. Toj ideji su se pridružili i umjetnici iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja. Zbirka nosi naziv Muzej Vukovara u progonstvu i danas broji 1500 umjetnina, a zasigurno je jedna od najznačajnijih presjeka suvremene hrvatske umjetnosti. Ovoj donaciji priključila se i Zbirka od 150 umjetnina nastala donacijom 22 umjetnika iz 11 zemalja. 
U procesu mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja i početka djelovanja u razorenom dvorcu Gradski muzej je, uz niz izložbi, promocija i izdavačkih aktivnosti, inicirao i manifestacije koje su postale tradicionalne i danas su nedjeljiva slika grada. 
Značaj  Vučedola je  svrstavanje  u prvi red arheoloških parkova i upis u arheološku kartu ovoga dijela Europe. Nalazi se podno platoa Vinograd Streim, dijela višeslojnog naselja koje je živjelo više ili manje intenzivno od neolitika do srednjega vijeka. Najintenzivniji život odvijao se ovdje tijekom eneolitika u kasnom 4. i tijekom 3. tisućljeća prije Krista. Kroz 19 prostorija na izložbenoj površini od preko 1200 m² prezentirani su civilizacijski dosezi vučedolske kulture. Muzeološka koncepcija stalnog postava uvodi posjetitelje u način života u okviru vučedolske kulture koja se iz matičnog prostora nastanka (u međuriječju Dunava, Save i Drave) proširila na područje današnjih dvanaest europskih zemalja interpretirajući nalaze koji manifestiraju visoko razvijenu civilizacijsku razinu. Teme obuhvaćene stalnim postavom su: geološki položaj Vučedola, naziv kulture, najraniji Indoeuropljani, stočarstvo, zemljoradnja, lov i ribolov, naselja, kuća, odjeća i tkanje, zanati i obuća, metalurgija, keramika, horizont, kalendar, grobovi, Vučedolac, religija, vučedolska kultura i istodobni svijet, nastajanje muzeja.
   Poruka ovog projekta je, da učenici odnesu svojim domovima poruke mira, nenasilja i
tolerancije na kojima se može graditi budućnost . I pogled u budućnost-dostojnu života čovjeka. Posebno u Vukovaru- Gradu heroju. Poželimo mu  više dječjeg smijeha , povratak obitelji, razvoj tolerantnijeg suživota i bolje ekonomske uvjete za sve građane tog dijela naše lijepe domovine Hrvatske. 

 

                                                Katarina Falkoni, učiteljica i pratiteljica uč . 8 r. 

 

Idi u FOTO-GALERIJA 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju