2015-03-23 09:42:40

Svjetski dan voda, 22. ožujka 2015.

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina).

Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou, Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto.

Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”. Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece.

Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.

  Zašto pijemo vodu?

 

Od vode smo načinjeni. Voda je sastavni dio naših stanica i čini gotovo 70% težine našeg tijela.
Voda otapa i transportira hranjive tvari i regulira sve važnije životne procese od disanja, probave, stolice, temperature do metabolizama.

Čašu obične čiste vode ne bi smjeli zamijeniti niti jednim drugim napitkom, a medicinski je potvrđeno da u organizam treba dnevno unijeti i do dvije litre ove životno važne tekućine.

Hrvatska pripada u zemlje bogate vodom, posebno podzemnom vodom. Na količini podzemnih voda mnogi nam mogu zavidjeti. To je naše nevidljivo bogatstvo.

A pijemo li baš takvu kvalitetnu podzemnu vodu i u svojim domovima?
Zadržava li voda nakon prolaska kroz kilometre podzemnih vodovodnih cijevi visoku kakvoću?

Naše društvo i vodoopskrbna poduzeća skrbe o vodi koju pijemo. Svakodnevno se rade analize uzoraka vode kojima se utvrđuje zdravstvena ispravnost vode. Voda je najčešće zdravstveno ispravna.

No, problemi ipak postoje, o čemu svakodnevno čitamo u dnevnom tisku.

Veliki su gubici pitke vode zbog dotrajalih vodovodnih cijevi i instalacija, a dezinfekcija vode klorom je zdravstveno upitna. Pretjerana je uporaba umjetnih gnojiva, pesticida, herbicida, deterđenata, kemikalija.

Njemački časopis “Bunte”, u broju 45/90, objavio je rezultate istraživanja kiše iz cijele Njemačke, koje je trajalo 2 godine (po nalogu iz Bonna) i koje pokazuje da su mnogi uzorci kiša sadržavali čak 6 otrova u koncetracijama iznimno štetnim po ljudsko zdravlje.

Iznenađujuće, ali onečišćena voda može izgledati čisto i bistro u Vašoj čaši.

Budući da voda putuje od svoga izvora do potrošača, lako je moguće da putem pokupi različite nečistoće. Iako se vodoopskrbna poduzeća maksimalno trude da smanje broj bakterija, mikroorganizma i anorganske tvari u deponijama vode, ipak su njihovi primarni napori vezani za otklanjanje nečistoća koje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode određuje kao primarne nečistoće. S obzirom da se od tretirane vode manje od 1% koristi za piće nema smisla, niti financijskog opravdanja da se otklanja svaki trag svih nečistoća iz vode. (preuzeto: www.planet-voda.com)

 

Povodom obilježavanja ovog Eko-datuma likovna grupa u našoj školi uredila je pano na dosta originalan i kreativan način.

Foto: 


Osnovna škola Slano