Svjetski dan šuma

Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma. Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.

Prvi dan proljeća ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma.

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.

U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno odnosno potrajno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. Unatoč svim faktorima zbog kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.

Usprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava iste te šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.

Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume; 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.

U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Drvna zaliha u šumama označava ukupan volumen drvne mase u određenoj šumi, dok se pojmom prirast označava koliko se taj volumen povećava svake godine što je pokazatelj raspoloživosti drva za čovjekovo korištenje. Na temelju tih i niza drugih specifičnih parametara određuje se godišnji etat, odnosno količina drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe daleko manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža. Osim toga, svaka površina koja se prenamijeni u infrastrukturne i razvojne objekte zamijeni se novopošumljenom površinom, tako da se površina pod šumama u Hrvatskoj ne smanjuje.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 2, 688. 687 ha, što je 47 % kopnene površine države. Od toga je 78 % u vlasništvu RH, a 22 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Ti se postoci posljednjih godina polako mijenjaju u korist privatnih šumoposjeda, u skladu s povratom nacionalizirane imovine. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume, a privatni posjedi su uglavnom usitnjeni, i njihova prosječna veličina iznosi tek 0,5 hektara.

U Hrvatskoj čak 95 % šuma ima prirodnu strukturu. Stoga se u šume intervenira samo onda kada se primijeti da određeno područje nema dovoljno snage za samoobnovu, na primjer nakon šumskih požara ili sanitarne sječe. U tim situacijama ključno je unijeti kvalitetne sadnice tamo gdje je potrebno vodeći računa o autohtonim vrstama određenog podneblja. Sjeme je izvor života svake biljke na planeti Zemlji pa tako i šume. Zbog toga se sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvodnji u Hrvatskim šumama posvećuje posebna pažnja. Od prikupljenog sjemenja proizvede se na milijune kvalitetnih sadnica a uz sve navedeno i taj je segment od ključne važnosti kako bismo i u budućnosti imali kvalitetne šume u kakvima danas uživamo.

FOTO:

(pano uredili učenici likovne grupe)

Svjetski dan voda

Svjetski dan voda 22. ožujka svake godine usmjerava pozornost na važnost vode.

Tema Svjetskog dana voda 2018. godine je Priroda za vodu, a proučava prirodna rješenja za izazove s kojima se suočavamo u 21. stoljeću. Ovogodišnja tema istražuje kako možemo koristiti prirodu za poboljšanje kvalitete vode. Danas 2,1 milijarda ljudi živi bez sigurne pitke vode kod kuće, što utječe na njihovo zdravlje, obrazovanje i život.

Novo desetljeće će započeti Svjetskim danom voda 22. ožujka 2018., a prestaje na Svjetski dan voda, 22. ožujka 2028. godine i fokusirat će se na održivi razvoj i integrirano upravljanje vodnim resursima za postizanje društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva te provođenja međunarodno dogovorenih programa i projekata vezanih uz vodu.

Kako smanjiti poplave, suše i onečišćenje vode? Koristeći rješenja koja smo već pronašli u prirodi. Odgovor je u prirodi!

FOTO:

(pano uredili učenici likovne grupe)

(likovni radovi učenika 4. razreda)